Tipičan dan u KING ICT-u iz perspektive dvoje bivših FER-ovaca

1. Otkud krenuti kad dođe novi projekt na stol?

Nives, Matija: Krećemo s formiranjem tima koji će isporučiti projekt. Tim se uglavnom sastoji od developera, testera, analitičara i voditelja projekta. Broj ljudi na projektu ovisi o opsegu posla i roku za implementaciju. Nastojimo unaprijed planirati potrebe na projektima kako bismo izbjegli situacije da projekt ne možemo ili ne stižemo isporučiti.

2. Koja je vaša uloga u radu na projektu?

Matija: Kod javljanja na natječaje sudjelujem u procjenjivanju projekta. Prema toj procjeni kasnije planiramo potrebe za ljudima. U fazi implementacije imam ulogu arhitekta rješenja, odgovoran sam za izradu arhitekture budućeg sustava koja proizlazi iz funkcionalnih i nefunkcionalnih zahtjeva, pomažem članovima tima pronaći najbolje rješenje za određeni problem, često i sam radim na implementaciji funkcionalnosti.

Nives: Ja se s novim projektom susrećem u fazi planiranja, na poziv projekt managera. Uglavnom se radi o određivanju mogućih opcija s obzirom na uloge i ljude koje trebamo u timu za projekt, ali za projekte sam ipak najviše vezana kroz ulogu Scrum Mastera. Moj zadatak je prije svega pomoć svima u razumijevanju i korištenju Scruma i briga za tim –  pomoć i rješavanje svih prepreka na koje tim naiđe u radu. Osim toga, osiguravam i moderiram provođenje Scrum meetinga, pratim metrike tima i projekta i prema njima s timom usuglašavam i uvodim prakse i procese sukladno iskustvima organizacije, preporukama i potrebama projekta.

3. Kako birate tehnologije s kojima ćete raditi?

Matija: Tehnologije biramo prema KING-ovom tehnološkom radaru. Tehnološki radar je alat za analizu tehnologija i određivanje tehnološkog smjera. U procesu izrade i ažuriranja radara sudjeluju zainteresirani programeri koji predlažu tehnologije za koje misle da bi trebale ući radar. Imamo odvojene radare za Frontend, Java, .Net i Platforme/Metodologije segmente. Radar ažuriramo jednom u polugodištu i uskoro ćemo objaviti KING ICT Tehnološki radar za prvo polugodište 2017. Članovi svakog tima u dogovoru s arhitektom biraju tehnologije iz tehnološkog radara koje su najbolje primjenjive za ostvarenje nekog zadatka.

4. Koje metodologije koristite?

Nives: Unutar organizacije se koristi agilan razvoj s obzirom da projekti koje razvijamo svojom dinamičnošću zahtijevaju iterativan i inkrementalan pristup. Naš konzultant isporuke softvera Roko Roić i voditelj razvoja softvera Luka Ferlež su čak napisali knjigu o agilnom razvoju softvera i najboljim praksama u Scrumu, Leanu i Extreme Programmingu prema svojim iskustvima. Na projektima na kojima smo direktno uključeni koristimo Scrum. Ta agilna metodologija se pokazala kao jedna od najboljih za timsko rješavanje složenih problema s ciljem produktivne i kreativne isporuke proizvoda najviše moguće vrijednosti.

5. Koje netehničke osobine su bitne kod programera?

Nives, Matija: Kod programera tražimo sklonost timskom radu, odgovornost, snalažljivost i želju za učenjem. Isporučujemo velike i kompleksne projekte što ne bi bilo moguće bez timskog rada i dobre komunikacije unutar tima. S obzirom da svi radimo u timovima čiji su članovi osobe s različitim znanjima, bitno je znati komunicirati s netehničkim osobama. Osim toga je bitno razumijevanje i poštivanje vještina drugih članova tima. Kako tehnologija brzo zastarijeva, od presudne nam je važnosti imati ljude koji proaktivno istražuju nove tehnologije i načine kako ih implementirati i koji svoja znanja i iskustva dijele s kolegama.

6. Kako se koordinirate (unutar KING tima koji radi na projektu)?

Nives: Na planiranju sprinta određujemo što će se i kako raditi, dok sam posao tim dijeli između sebe. Cijeli tim se koordinira svakodnevno pomoću dnevnih Scrum meetinga, a ovisno o potrebama članovi tima se i češće međusobno dogovaraju i koordiniraju o sljedećim koracima.

7. Kako unapređujete znanje? Kako se dijeli znanje unutar tima?

Nives, Matija: Unutar tima znanje se dijeli kroz timski rad na implementaciji funkcionalnosti, programeri zajedno rješavaju probleme, a periodički održavamo i code review sastanke na kojima članovi tima jedni drugima pregledavaju kod. Za dijeljenje domenskog znanja organiziramo posebne interne radionice, a na razini organizacije su pokrenuti guildovi, što su zapravo okupljanja s ciljem unaprijeđenja praksi, procesa i alata koje koristimo. U guildove su svi pozvani i svaki pojedinac je dobrodošao da sudjeluje sa svojim prijedlozima i razmišljanjima. Jedan od glavnih ciljeva guildova je dijeljenje znanja kroz nekoliko vrsta radionica koje se bave procesima, metodologijama, tehnologijom i razvojnim praksama. Na radionicama sudjeluju svi koje interesira određena tema, neovisno o radnom mjestu.

8. Na koji način procjenjujete količinu vremena koja vam je potrebna za implementaciju određene funkcionalnosti?

Nives: Sve procjene donosi cijeli tim, prema Scrumu, što se pokazalo jako dobro jer tim međusobno dijeli iskustvo na pojedinim dijelovima sustava. Imamo dvije razine procjenjivanja – grubo procjenjivanje u čovjek danima na refinement sastancima i procjenjivanje sati za pojedine zadatke na planiranju sprinta. Na refinement sastancima zapravo dobivamo informacije i raspravljamo o zahtjevima klijenata, razjašnjavamo posao i pripremamo se za planiranje. Procjene u čovjek danima se dobivaju igranjem planning pokera – svi bacaju kartu sa svojom procjenom, zatim se objašnjavaju različite procjene dok se tim ne složi. Ukoliko neku funkcionalnost ne možemo procijeniti, rezerviramo vrijeme za dodatnu analizu. Na planiranju već točno znamo što trebamo raditi i potrebno je raspisati i procijeniti konkretne zadatke koje je potrebno odraditi.

9. Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?

Nives: Dinamično. 🙂 Zapravo, ono što je uobičajeno je da svaki dan dođem malo ranije kako bih se pripremila za posao. Pogledam u kalendar što me sve čeka i definiram si ciljeve koje želim ostvariti taj dan. Ciljevi su uglavnom 3-4 meni najprioritetnija zadatka koja želim odraditi taj dan. Moj kalendar je uglavnom pun sastanaka, od kojih se većina odnosi na Scrum ceremonije i sastanke vezane uz projekte. Zatim su tu sastanci radnih grupa u koje sam uključena vezanih za guildove, sastanci s članovima odjela, s projekt managerima i ostalim kolegama u organizaciji.

Matija: Radni dan obično počinje sa sastankom tima na nekom projektu. Nakon toga slijedi čitanje i/ili pisanje dokumentacije, proučavanje alata i tehnologija, programiranje, sastanci vezani uz projekte, radionice i intervjuiranje kandidata za posao. Iako dani započinju jednako, malo toga im je zajedničko.

10. Na koji način mjerite uspješnost projekata?

Nives, Matija: Uspješnost projekata mjerimo raznim metrikama koje s jedne strane mogu biti financijske, dok s druge strane gledamo ostvarene ciljeve, zadovoljstvo korisnika, kvalitetu isporučenog rješenja i znanje koje smo stekli u implementaciji.

11. Kako slavite uspjehe?

Nives, Matija: Uspješni radni tjedan obično završavamo druženjem tima u obližnjem kafiću. Nakon uspješno isporučenog projekta idemo na ručak, večeru, team building ili nešto slično.

12. Kako ste došli do svoje pozicije?

Nives: Počela sam svoj razvoj kao web developerica, gdje sam uvijek težila odraditi zadatak najbolje što mogu, u skladu s dobrim praksama, i uvijek sam htjela više učiti pa sam preuzimala na sebe i dodatan posao. Uz to sam dobro komunicirala s kolegama iz drugih odjela i pokazala dobre organizacijske vještine, što je u prvoj prilici dovelo do mog napredovanja na poziciju voditelja tima. Na toj sam poziciji počela više komunicirati s klijentima, dogovarati prioritete s drugim odjelima, analizirati i planirati posao i općenito voditi i više cijeniti timski rad i sam tim. Nakon što sam prihvatila priliku baviti se isključivo timovima i razvojnim procesima kao Scrum Master i dokazala se na toj poziciji, nedavno sam dobila mogućnost opet se baviti organizacijom kao voditeljica .NET odjela. Kad voliš ono što radiš, trudiš se biti najbolji u svom poslu i iskoristiti svaku priliku koja ti se pruža za učenje i napredak. To se u poticajnoj radnoj okolini uvijek prepoznaje i otvaraju ti se nove mogućnosti.

Matija: Počeo sam kao developer u manjoj tvrtki koja se bavi razvojem aplikacija za bankarsko poslovanje. Kada sam stekao tehničko i poslovno znanje, dobio sam zadatak održavati jedan od modula aplikacije. To je uključivalo raspisivanje funkcionalnih specifikacija, procjenu količine posla i izravnu komunikaciju sa klijentima. Kako sam napredovao u znanju, tako sam se počeo baviti arhitekturom i razvojem većih dijelova funkcionalnosti. Kao developeru mi se dopalo kada bi neku funkcionalnost doveo od inicijalne ideje do implementacije u produkcijskoj okolini. Moj idući posao je bio voditelj Java odjela u KING ICT-u, gdje sam bio odgovoran za zapošljavanje, mentoriranje i operativne troškove. Nakon nekog vremena shvatio sam da se više volim baviti arhitekturom, programiranjem i proučavanjem tehnologija, nego upravljati ljudima. Pružila mi se prilika da budem arhitekt rješenja i naravno – prihvatio sam taj posao kojeg obavljam i danas.

 

KING ICT svojim klijentima isporučuje napredna informacijsko-komunikacijska (ICT) rješenja u spektrima softvera, infrastrukture i mrežnih rješenja, rješenjima tehničke zaštite te pasivnih mrežnih rješenja. Naša rješenja kreću se od usko specijaliziranih, do onih koja koristi velik broj ljudi u svakodnevnom životu.

Zapošljavamo mlade stručnjake koji se žele razvijati i graditi svoju karijeru u ICT svijetu.

Dio smo M SAN grupacije koja broji preko 30 povezanih tvrtki te zapošljava više od 1 500 ljudi u šest zemalja.