Naziv pozicije: Ruby Backend Developer
Naziv poslodavca: Swile
Godina diplomiranja: 2014.
Mentor: prof. dr. sc. Gordan Gledec
Profil/smjer studija: Računarska znanost
Bok, ja sam Vlatka i radim kao Ruby Backend Developer, remotely iz Pariza za jedan fintech startup po imenu Swile. Kad ne radim, kuham, jedem i pišem o tome na svom blogu Cuisine Hacker ili trčim da potrošim sve te kalorije.
Koje su tvoje odgovornosti na trenutnom radnom mjestu, čime se baviš?
U Francuskoj zaposlenici imaju pravo na “bonove za ručak”. Startup za koji radim ih je digitalizirao – zaposlenici umjesto staromodnih papirića imaju fancy crnu MasterCard karticu na koju im poslodavac uplaćuje mjesečni iznos od 200 eura koji mogu potrošiti na hranu. Ja radim u timu Payments i zadaća mi je održavati i razvijati kod koji stoji iza cijelog sistema plaćanja. Primjeri projekata: integracija s raznim banking-as-a-service rješenjima, optimizacija sporih SQL upita kako bi proces plaćanja karticom bio brži i više user-friendly, restrukturiranje postojeće aplikacije (“monolita”) u više manjih (“mikroservisa”), dodavanje novih funkcionalnosti poput odabira dizajna kartice i, naravno, bug fixevi. :
Kako izgleda tvoj tipičan radni dan?
Uglavnom radim od doma, iako tu i tamo odem u ured. Radno vrijeme je relativno fleksibilno. Počinje se između 8 i 10 sati ujutro. Popijem kavu (bez toga ne ide) i krenem kodirati ili kadrirati (“cadrer” na francuskom – napraviti proof of concept, isplanirati kako ćemo nešto isprogramirati). U 11 imamo standup sastanak, na kojem zajedno nalazimo rješenja za aktualne tehničke probleme i pratimo napredak projekata. Oko 12 sati idem na pauzu za ručak. U 14 sati sam ponovno ispred računala i prisustvujem virtualnoj pauzi za kavu s kolegama. Mozga osvježenog kofeinom, nastavljam: programiram, sudjelujem u sastancima, pregledavam kod, programiram u paru… Do negdje 19h. Ako sam u uredu, ponekad idem na afterwork druženje s kolegama.
Koji su izazovi s kojima se susrećeš na radnom mjestu?
U našoj branši učenje nikad ne staje. Znači, treba energije i volje za biti u toku s tehnologijama, najboljim praksama i za brzo usvajanje nove tehnologije. Problemi koje rješavamo mogu biti kompleksni, no izazovi su dobri, tjeraju te da evoluiraš i budeš bolji nego sto si bio jučer. Mogli bismo reći da je svaki pull request mali izazov sam po sebi – izazov da napišeš kvalitetan i optimiziran kod i to, po mogućnosti, u što manje vremena. Osim tehničkih izazova, ja imam i kulturni: rad na francuskom jeziku. Iako obožavam francuski, nije mi materinji jezik, pa ponekad moram pitati da mi se pojasni neka riječ i treba mi malo više vremena da sastavim neki tekst
Kako je izgledao tvoj karijerni put? Na koji način si mijenjala radna mjesta i poslodavce?
Tijekom faksa nisam baš znala kojim dijelom informatike se želim baviti. Na 5. godini sam odradila studentsku praksu u Styriji koja me dodatno zainteresirala za web i u tom području sam ostala do danas. Radila sam u FIVE-u kao junior Ruby developer, za američkog klijenta Napster. No, sa 25 godina sam odlučila odseliti se u Pariz, jer sam frankofil, i oduvijek sam htjela živjeti u velikom gradu. U Parizu sam radila za nekoliko firmi i uvijek mi je motiv za promjenu bio želja za napretkom – da naučim nešto novo iz novih izazova. Trenutni poslodavac me primamio i sa remote pozicijom jer mogu raditi od doma, iz kafića, iz Hrvatske…
Kada se razvio interes za područje kojim se trenutno baviš?
Samo programiranje mi se sviđa od mog prvog hello worlda napisanog u Pascalu 2007., a web me počeo zanimati kad sam ga pobliže upoznala zahvaljujući predmetu Komunikacijske mreže. Bilo mi je fora vidjeti kako sve to funkcionira iza kulisa web preglednika.
Koje vještine i znanja koristiš u svom poslu? Što si od toga naučila tijekom studija, a što neovisno o studiju ili naknadno?
Problem solving je vještina koju vas FER nauči kroz skoro sve predmete, i koja je neophodna u profesiji programera. Od konkretnijih vještina: logika programiranja koja se uči od prve godine i univerzalna je bez obzira na programski jezik, algoritmi (korisni za intervjue), predmet Sigurnost u internetu (kako pisati siguran kod), baze podataka… Nakon faksa sam nastavila učiti samostalno: Ruby on Rails i ostale tehnologije koje koristim na poslu, arhitekturu web aplikaciji. Faks vas neće naučiti sve, no naučiti će vas učiti i dalje je sve na vama.
Koji savjet bi dala studentima koji su u potrazi za poslom?
Kao prvo, dobro se informirajte o opcijama koje imate: koja područja programiranja postoje, koja su najtraženija, i najvažnije, koja vas najviše zanimaju. Jednom kad ste odabrali područje (npr. data science, devops, mobile development…), upišite što više predmeta vezanih za to područje, i u slobodno vrijeme položite pokoji tečaj na Courseri, vježbajte na Hackerranku, napravite neki osobni projekt u kojem možete primijeniti to što ste naučili. Za mene je to bio programiranje mog food bloga Cuisine Hacker. Sve to bi vas trebalo dobro pripremiti za praksu i prvi posao.
Što se tiče prijava za posao, nemojte “previše željeti neki posao” 😀 Ja sam najbolje rezultate postigla kad sam se prijavila spontano i bez prevelikih očekivanja.
Budući na to da ste početnici, CV vam je prilično prazan, no “nabildajte” ga osobnim projektima, tečajevima na Courseri, Hackerrank profilom, čak i listom programerskih knjiga koje ste pročitali. Ostatak mojih savjeta možete pročitati ovdje.
P.S. Samo pozitivno, programeri su jako traženi, sigurno ćete naći super posao! 🙂
