Naziv pozicije: Software engineer
Naziv poslodavca: MBition – Mercedes-Benz Innovation Lab
Godina diplomiranja: 2017.
Mentor: prof. dr. sc. Mario Kovač i prof. dr. sc. Ralf Seepold
Profil: Računalno inženjerstvo
Bok, ja sam Bruno i do vrlo nedavno sam sjedio u istim klupama kao i vi, u zadnji čas dovršavao labose, jurio u 16 h po posljednju kavu i Pašaretu u KSET. Zadnjih godinu i pol živim u Berlinu gdje sam se preselio kako bih radio na razvoju korisničkih sučelja u auto industriji. U slobodno vrijeme bavim se elektronikom i fotografijom, rado putujem i izlazim na koncerte, a na posao najčešće idem biciklom.
Koje su tvoje odgovornosti na radnom mjestu, čime se baviš?
Član sam tima koji se bavi razvojem korisničkog sučelja najnovije digitalne instrumentne ploče za Mercedesova vozila. Trenutno radim na prikazu za sigurnost kritičnih informacija kao što su npr. ikona podignute ručne kočnice ili greške na motoru te na povezivanju grafičkih komponenti i signala koje dobivamo od senzora vozilu. Uz to često se uključujem u diskusije o razvoju arhitekture softwarea i sustava.
Što ti se najviše sviđa na trenutnom radnom mjestu i koji su izazovi s kojima se susrećeš?
Jako mi se sviđa multikulturalnost unutar tima i tvrtke. U timu od 16 ljudi imamo programere, testere i dizajnere iz 10 zemalja, a na razini tvrtke je teže pronaći zemlju iz kojega nemamo nekoga nego obrnuto. Naravno, to je i izazov jer interakcija s ljudima, običaji i navike nisu isti. Radoznalost i razumijevanje igraju ključnu ulogu za dobru suradnju.
Koje vještine i znanja koristiš u svom poslu? Što si od toga naučio tijekom studija, a što neovisno o studiju ili naknadno?
U razvoju softwarea se služim većim brojem programskih jezika – C++, Python, JavaScript, Groovy. S nekima sam se susreo tijekom studija, ali to nikada nije bilo na dovoljno visokoj razini da bi me u potpunosti pripremilo za trenutne zadatke. To zapravo i nije cilj fakulteta. Razumijevanje koncepata u razvoju softwarea te arhitekture distribuiranih i ugradbenih računalnih sustava mi je bilo od puno veće koristi. Jedan od predmeta koji bih preporučio svima je Raspodijeljeni razvoj programske potpore (DSD) na kojem se studenti u sklopu projekta upoznaju s principima agilnog razvoja te radom u timu gdje je dio ljudi pored tebe, a dio na drugom kraju Europe ili svijeta.
Kako si pronalazio poslove koje se radio tijekom i nakon studija?
Započeo sam raditi još kao učenik srednje škole s par poslova izvan struke, a prvi posao u struci sam pronašao kao student druge godine. Tada sam kao član tima Formule Student dovršavao aplikaciju za prikaz telemetrije s bolida. Na Job Fairu sam naletio na štand Dok-Inga na kojem su prezentirali električni auto. Malo smo popričali, pokazao sam im aplikaciju te smo dogovorili ljetnu praksu. Nakon toga, većina poslova koje sam radio su proizašli iz umrežavanja na radnom mjestu ili u studentskim udrugama. Sadašnji posao je zapravo pronašao mene – voditelj tima je tragao za ljudima za Mercedesov startup, a znali smo se s projekta na kojem sam kao vanjski suradnik izradio elektroniku i popratni software za koncept interijera automobila. Preseliti u Berlin i raditi na tako velikom projektu je bio moj san pa nisam puno razmišljao kada sam dobio ponudu.
Koji savjet bi dao studentima koji razmišljaju o karijeri u tvom području?
Automotive industrija postaje sve šire područje iz perspektive razvoja softwarea. Više to nisu samo senzori, aktuatori i jednostavni mikrokontroleri. Danas se u automobilima pridaje sve više važnosti korisničkom sučelju. U trenutnom timu implementiramo grafički zahtjevna 2D i 3D sučelja. Ista pokrećemo na operacijskim sustavima koje gradimo na bazi otvorenog koda. Konačno, sve to ugrađujemo u automobil u kojem cijeli orkestar senzora šalje podatke poput bilo kojeg na mikroservisima baziranog sustava.
Razvoj automobila više nije ekskluzivni i zatvoreni krug, a u Hrvatskoj je sve više tvrtki koje se time bave. Prije nekoliko godina kao studentu FER-a mi je bilo gotovo nezamislivo da će jednog dana auti koji izlaze s proizvodne trake imati moj software, a sada je to pitanje datuma početka proizvodnje novih modela.
Vjerojatno ste u nekom trenu poslali prijavu za praksu Googleu, Facebooku, Microsoftu ili Appleu, ali vam nikada nije palo na pamet da se javite u Mercedes, BMW, Ferrari ili Teslu. Bez obzira interesiraju li vas razvoj elektromotora, elektronike, komunikacijskih sustava, mobilnih ili grafičkih aplikacija, u automotive industriji ima potrebe za vama. Stoga, kada sljedeći put razmišljate o tome što vas interesira i čime biste se bavili, razmotrite i auto industriju.
